Nezavisna općinska lista Župe dubrovačke

Zabavni kompleks na Trapitu

Župi dubrovačkoj kronično nedostaje kvalitetnog noćnog života, ova činjenica nam je poznata već godinama. Sve čime se možemo „pohvaliti” je par kafića. Svakako treba misliti i na goste koji u Župu dolaze provesti miran odmor u obiteljskom okruženju, ali ostaje pitanje što se nudi ljudima kojima odmor uz more i sunce nije ni približno dovoljan. Kako i na kojoj lokaciji smjestiti noćni život, a da se zadovolje mladi kojima buke nikad dosta i stanari kojima ona smeta? Skoro zaboravljeni Trapit idealno je mjesto za to. Na blagim padinama Trapita prostire se površinom veliko područje koje je okrenuto prema moru i samim time buka ne bi ni dopirala do stanara. Početna infrastruktura postoji, a ceste se neće dodatno opterećivati. Trapit bi postao prostor kojemu bi gravitirali ne samo Župljani, nego i ljudi iz cijele okolice, a spomenimo kako su upravo neki od najpoznatijih, a samim time i najposjećenijih klubova na hrvatskoj obali diskretno dislocirani od lokalnog stanovništva pa se nitko ne buni na buku koja je jedan od većih problema ovakvog tipa zabave. Planskim ozelenjavanjem Trapita Župljani bi mogli dobiti i vlastiti Marjan gdje bi mogli trenirati mnogi sportski klubovi i rekreativci. Osim toga, cijelo bi se područje moglo premrežiti protupožarnim putovima koji bi ujedno služili kao prekrasne šetnice i biciklističke staze. U korist ovoj ideji ide i činjenica kako je Trapit mnogo puta izgorio u požarima, a na ovaj bi se način omogućio lakši pristup u slučaju novog požara. S obzirom da je u planu novo groblje na sjeverozapadnom dijelu Trapita, pruža se prilika da se cijelom dužinom stvori šetnica. Mogućnosti su doista beskrajne, šteta je ne iskoristiti ih na pravi način.

Pretvorimo autokamp Kupari u sportsko-rekreacijski kompleks

       

Neiskorišteni turistički potencijali Župe dubrovačke ne služe nikome na čast. Jedan od njih svakako je i Autokamp Kupari koji kao dio kuparskog kompleksa čeka rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, donošenje prostorno-planske dokumentacije, a potom i privatizaciju. No, prije donošenja dokumentacije trebalo bi promisliti čemu prostor kampa može poslužiti, jer kada se donese konačna odluka, povratka nema. Cijela je Župa zajedno s Kuparima zemljopisno smještena na odličnoj poziciji budući da nije opterećena gradskim gužvama, a dovoljno je blizu Gradu. Prednosti su i blizina Zračne luke Dubrovnik, blizina mora i ugodna klima. Sve nabrojano otvara niz mogućnosti za razvoj različitih turističkih sadržaja, a Autokamp Kupari površinom je dovoljno velik za smještaj sportsko-rekreacijskog kompleksa kojim bi se turistička sezona mogla produljiti za nekoliko mjeseci. Osim u službi turizma kompleks bi mogao poslužiti i kao kamp za pripreme reprezentacija i klubova iz Hrvatske i Europe. Zašto bi hrvatski klubovi plaćali velike novce za pripremu, recimo u Turskoj, kad u “Lijepoj našoj” postoje bolja i ugodnija mjesta. Jedno od takvih je i prostor Autokampa Kupari. No, treba shvatiti kako bi to samo dopunilo turističku ponudu novim sadržajem namijenjenim prije svega sportašima i njihovim pripremama, te da se samo na tome ne može i ne smije temeljiti budućnost župskog turizma. Potrebe turista su se posve promijenile, a ukoliko se želimo zvati turističkom destinacijom, moramo pratiti svjetske trendove. Stariji se vjerojatno sjećaju kako su u Kupare prije rata dolazili klubovi i reprezentacije koji su na taj način produljivali sezonu, donosili prihod Župi, ali i utjecali na promociju Župe. Upravo zato je pravo vrijeme da se nešto pokrene i da se donesu konkretne odluke koje će na duge staze donijeti prosperitet ovom kraju.

Pretpristupni fondovi EU

Pretpristupni fondovi Europske unije su programi plasiranja novčanih sredstava koji su namijenjeni za proces prilagodbe i pripremu ulaska zemalja kandidatkinja u EU. To su bespovratna sredstva iz proračuna EU, a korisnici tih sredstava su tijela državne uprave, jedinice lokalne uprave i samouprave, javna poduzeća i poslovni subjekti.
Sredstvima fondova može se graditi ili obnoviti infrastruktura, poboljšati poljoprivrednu proizvodnju, ojačati poduzetništvo, obrazovanje, kulturu, jačati turizam i međunarodnu suradnju. EU već tradicionalno preferira neobične projekte i one koji imaju za cilj očuvanje autohtonih tradicionalnih zanata i proizvodnje kojoj prijeti zaborav i izumiranje. Zašto ne bismo obnovili tradicionalnu proizvodnju ulja u mlinicama, maslina, grožđa, vina…? Možemo rekonstruirati izgled nekadašnjeg pogona za proizvodnju kupa u svrhu turističke atrakcije.
Uspješno provedeni projekti jamče rast proračuna jedinica lokalne samouprave, konkurentnost poduzetništva i otvaranje novih radnih mjesta mimo lokalnog proračuna ili državne potpore. U Općini Župa dubrovačka niti jedan projekt nije financiran iz pretpristupnih programa Europske unije, a upravo je lokalna uprava i samouprava ključni pokretač takvih projekata. Ta sredstva će nam i dalje ostati nedostupna ukoliko izostanu inicijative iz lokalne uprave, te upravo u tom dijelu želimo svojim angažmanom doprinijeti većoj iskoristivosti ovih bespovratnih sredstava. Pripremili smo više ambicioznih razvojnih projekata za koje će trebati sredstva, a kako se datum ulaska Hrvatske u EU stalno odmiče, tako se produžuje period u kojem je moguće ova sredstva koristiti. Naravno, u proračunu općine treba predvidjeti namjenska sredstva za financiranje izrade kvalitetne projektne dokumentacije za natjecanje za sredstva iz pretpristupnih fondova EU. Slično kao i sva pamet naših sugrađana raznih struka koja zasad ostaje neiskorištena, tako će i sredstva iz fondova ostati neiskorištena ako se za njih ne natječemo.

Zadruga „Marko Marojica“ kao otkupno-edukativni centar

Stvaranjem moderne otkupne stanice (preobražajem sadašnje Zadruge „Marko Marojica“ kao bazne stanice ili stvaranjem neke nove, ako postojeća to ne može pružiti) stvorila bi se snažna institucija za otkup i plasman poljodjelskih proizvoda na tržištu, odnosno institucija koja bi spojila proizvođače i velike kupce. Zadruga bi također morala biti generator razvoja poljodjelstva u Župi, prije svega poticanjem proizvodnje sadnica maslina i autohtonih mediteranskih biljaka (npr. ruzmarin ili lavanda) cvijeća i grmlja. Sve navedeno bi proizvodili zadrugari, a tlo u Župi idealno je za proizvodnju sadnica maslina koje su danas izuzetno tražene. Zadruga bi bila mjesto gdje svaki župski poljodjelac može dobiti savjet i smjernice što proizvoditi, saznati najnovije spoznaje iz područja ekološke proizvodnje, te biti institucija gdje se najlakše mogu saznati sve informacije o uvjetima za realiziranje kredita i poticaja namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji. Postoje mnoge poljoprivredne kulture koje su u Župi gotovo potpuno zapostavljene. Od voćki je to svakako uzgoj dunja (za proizvodnju kontonjate), uzgoj mjendula, samooprašivajućih višanja, te smokava i rogača. Na predjelima okrenutim prema moru i uz more idealno je uzgajati agrume: limun, naranču i narančine otporne na mediteransku muhu. Ne treba posebno naglašavati načine iskorištavanja plodova navedenih kultura: od vijenca suhih smokava, već spomenute kontonjate, do raznih domaćih likera: višnjevače, orahovice, travarice, rozolina…
Ne smijemo zaboraviti ni pčelarstvo. U zaleđu i na obroncima župskih brda rastu brojne mediteranske ljekovite biljke: kadulja, smilje, vrijesak, pelin, matičnjak… Domaći med punjen u sterilizirane posude bio bi idealan suvenir i prepoznatljiv župski proizvod.
Obrađene površine, te pošumljavanje maslinama ili rogačima najbolji su jamac da se požar neće pretvoriti u katastrofu. Dobra poljoprivredna infrastruktura s funkcionalnim navodnjavanjem, posebno gornjeg dijela Župe, znači bolju i učinkovitu protupožarnu zaštitu. Educirani i marljivi poljodjelci, koji redovito čiste i održavaju svoje obradive i šumske površine, otklonit će svaku bojazan za nekontrolirano širenje vatrene stihije. Važna točka našeg izbornog programa, a usko vezana uz temu poljodjelstva u Župi, je problem nepostojanja lokalne tržnice (zelene place). Mnogi će se prisjetiti da je prije Domovinskog rata uz parking “Župke” postojala zelena placa s par stolova gdje se moglo kupiti povrće proizvedeno u Župi. Lokacija place bila je logična jer su stambene zgrade u Srebrenom tada bile jedino mjesto u Župi gdje se živjelo u stanovima, a nije bilo velikih trgovačkih centara kao što je to danas slučaj.
Svjedoci smo velikog priljeva stanovništva u Župu koje stanuje pretežno u stambenim zgradama, dakle nema mogućnosti obrađivati vlastiti vrt kao što je to slučaj s najvećim brojem stanara obiteljskih kuća. Postojanje zelene place na kojoj bismo mogli kupiti zdravo i ekološki uzgojeno voće i povrće od naših župskih proizvođača riješilo bi dio pitanja plasmana proizvoda za poljodjelce u Župi. Također, zalažemo se da uz zelenu placu, odnosno kao njen sastavni dio, bude predviđeno mjesto za peskariju s ponudom svježe ribe.

Još nekoliko gospodarstvenih točaka programa za koje se zalažemo: